|
|
|
|
|
Akreditovani seminar o aterosklerozi |
|
3. jul 2010.
U Edukativnom centru danas je održan izuzetno posećen seminar ’’Ateroskleroza – faktori rizika, patogeneza, prevencija, terapija’’, sa eminentnim predavačima. Seminar su organizovali Centar za kontinuiranu medicinsku edukaciju Medicinskog fakulteta u Kragujevcu i Edukativni centar ZC Valjevo, u saradnji sa Sekcijom za kardiovaskularnu fiziologiju Društva fiziologa Srbije. Na osnovu akreditacije Zdravstvenog saveta, celodnevni kurs polaznicima je doneo šest bodova.
Prof. dr Dragan Đurić sa Instituta za fiziologiju ’’Rihard Burijan’’ Medicinskog fakulteta u Beogradu predavao je dve teme: ’’Ateroskleroza-epidemiologija, faktori rizika i globalno uspešne intervencije’’ i ’’Endotel i aterogeneza’’. Prof. dr Milan Knežević sa Katedre za patologiju Medicinskog fakulteta u Kragujevcu govorio je o morfogenezi, njegov kolega sa Katedre za mikrobiologiju i imunologiju, ujedno dekan fakulteta, prof. dr Nebojša Arsenijević o imunologiji, dok je prof dr Vladimir Jakovljević s Katedre za fiziologiju kragujevačkog fakulteta obradio teme ’’Oksidacioni stres i ateroskleroza; potencijalna uloga antioksidanasa u terapiji ateroskleroze’’ i ’’Tradicionalni i novi faktori rizika za razvoj ateroskleroze’’.

Prof. dr Dušan Mitrović sa Instituta za fiziologiju ’’Rihard Burijan’’ Medicinskog fakulteta u Beogradu predavao je na temu ’’Nemedikamentozni tretman ateroskleroze; terapija doziranim fizičkim opterećenjem’’, dok je doc. dr Sanja Radaković sa Instituta za higijenu VMA fokus kod ove vrste tretmana stavila na nutritivne intervencije. Prof. dr Slobodan Janković sa Katedre za farmakologiju Medicinskog fakulteta u Kragujevcu predavao je farmakoterapiju hiperlipoproteinemije. Na kraju su profesori Dragan Đurić i Vladimir Jakovljević, kao članovi Međunarodnog društva za aterosklerozu, predstavili usklađene preporuke za sprečavanje ateroskleroze.

Rukovodilac današnjeg programa je prof. dr Vladimir Jakovljević, prodekan Centra za kontinuiranu medicinsku edukaciju Medicinskog fakulteta u Kragujevcu i profesor fiziologije na ovom fakultetu:
- CKME Medicinskog fakulteta u Kragujevcu osnovan je 2003. godine, od kada je kroz naš centar prošlo preko šest hiljada zdravstvenih radnika. Od toga je dve hiljade učestvovalo u našim programima od početka ove godine, kada je ozvaničeno bodovanje za licenciranje. U prva tri akreditaciona ciklusa licencirali smo 67 kurseva, uglavnom prve kategorije. Uglavnom ih radimo na fakultetu, ali pokušavamo da edukacije održavamo po regionalnim centrima, što ćemo ubuduće još više činiti jer zdravstveni radnici polovinu bodova moraju da steknu u svojoj ustanovi. Ovde imamo adekvatnog partnera s kojim negujemo izvanrednu saradnju, i to je prava stvar i za poslodavce, i za zaposlene, i za nas. Sa ZC Valjevo poslednjih 5-6 godina imamo zvaničnu saradnju zahvaljujući našim rukovodstvima, a jedan od projekata je saradnja Edukativnog centra ZC Valjevo i našeg CKME. Imali smo vrlo uspešan seminar o depresiji u kliničkoj praksi februara prošle godine, koji su organizovali prof.. Mihajlović i kolege iz Valjeva dr Tomislav Gajić i dr Branka Stamatović-Gajić, ponovljen na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu. Drago mi je što smo otvorili novu stranicu ovakvim smeinarom koji okuplja eminentne stručnjake iz oblasti prevencije ateroskleroze, već u septembru planiramo sledeći seminar. Ovakav broj i različit profil učesnika, gde su lekari opšte medicine, specijalisti, farmaceuti, medicinske sestre, ukazuje na to da ćemo u narednom periodu imati jednom mesečno seminar koji će sa našeg fakulteta biti ekskluzivno izmešten u Valjevo. Smatram da ZC Valjevo može da preuzme lidersku ulogu u ovom delu Srbije u edukaciji – zaključio je profesor Jakovljević.
Prof. dr Branko Đurović, neurohirurg, subspecijalista kliničke neurofiziologije sa epileptologijom, dugogodišnji načelnik Urgentne neurohirurgije KC Srbije:
- Zadovoljstvo mi je da budem na seminaru sa predstavnicima bazične medicine jer što je ona jača i organizovanija, biće nam bolja i klinička medicina. Urgentna neurohirurgija krvnih sudova mozga i kičmene moždine prvenstveno zavisi od ateroskleroze jer kao posledicu unutar zida arterijskih krvnih sudova imamo patološku pojavu– cerebrovaskularni insult koji može biti ishemijski i hemoragijski. Ishemijski je četiri puta češći i zastupljen je sa 80 odsto, usled začepljenja krvnog suda. Kada su u pitanju hemoragijski insulti, poslednjih desetak godina imamo pravu epidemiju spontanih subarahnoidalnih hemoragija. Prvi uzrok je aneurizma u 70-75 odsto slučajeva, drugi arteriovenska malformacija, a treći urođena slabost arterijskog krvnog suda. Akcenat lečenja je na nekoliko paralelnih frontova, a tu je svakako prevencija ateroskleroze jer gde je aneurizma tu je i ateroskleroza.

Prof. dr Milan Knežević sa Katedre za patologiju medicniskog fakulteta u Kragujevcu govorio je o morfogenezi ateroskleroze:
- Ateroskleroza je jedna od najznačajnijih bolesti savremenog doba jer je osnova za nastanak najčešćih kardiovaskularnih oboljenja kao što su infarkt miokarda i bolesti krvnih sudova mozga, a kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti u savremenom svetu. I to upravo daje značaj ovoj temi – kako da prevencijom, terapijom, istraživanjem svih elementa usporimo aterosklerozu ili imamo odgovarajući terapijski pristup. Sve lezije koje nastaju su u suštini zadebljanja koje zovemo aterosklerotične ploče, koje imaju dva osnovna elemnta – lipidno jezgro i fibrozno tkivo. S jedne strane, lezija pravi suženje krvnog suda i poremećaj cirkulacije ispoljavajući se vrlo različitim kliničkim simptomima, a s druge strane stvara mogućnost iznenadnih dramatičnih pogoršanja bolesti. Šta to znači? U jednom trenutku, skok pritiska, spazam usled fizičkog ili emocionalnog napora, dolazi do rupture lipidne ploče ateroma što dovodi do tromboze, a ona do opstrukcije lumena, prekida cirkulacije i infarkta. U poslednje vreme puno se radi na stabilizaciji aterosklerotične ploče, odnosno da se nekom terapijom smanji lipidno jezgro, a poveća fibrozno tkivo, kako bi se izbegla mogućnost iznenadnih smrti vezanih za trombozu i infarkt.
Ateroskleroza je uzročnik preko 50 odsto bolesti savremenog sveta. Jedan od najčešćih faktora za kardiovaskularne bolesti je gojaznost, a do gojaznosti dolazi zbog nepravilne ishrane i nedovoljne fizičke aktivnosti te su mnoge preporuke vezane za prevenciju, odnosno način života. |
|
|
Broj posetilaca
Posetioci: 1388267
Sada je 7 posetilaca na sajtu
|